Lažne priče o branama
U zadnje vrijeme, sve više i više se spominje gradnja hidroelektrana na Balkanu : Priča o potencijalnoj gradnji vise od stotina i stotina hidroelektrana na području južnoistocne Europe : U planu je oko 2800 novih brana od Slovenije do Grčke, od čega će 37% biti izgrađeno na zaštićenim područjima, kao što su nacionalni parkovi ili mjesta koja spadaju pod Natura 2000.
Teške mašine već kopaju nove riječne tokove na 187 gradilišta, u poređenju sa svega 61 u 2015. godini, navodi se u istraživanju :https://www.6yka.com/novosti/the-guardian-izgradnja-hidroelektrana-na-balkanu-porasla-za-300-ugrozen-biljni-i-zivotinjski-svijet
No, ti projetki idu od najmanje turbine, kao što se gradilo na Šusnjarovom slapu na Mrežnici, do ogromne brane i hidroelektrane Lešće na Dobri :
razlike u povezanim problemima su ogromne, ali svakako, svi ti projetki imaju utjecaj na rijeku gdje su izgradjeni. Zbog same brane, do tipa upravljanja turbina, problema ima dosta, i to različitih. Preko tih članaka ćemo vas pokušati upoznati s što više vrsta problema.
1/3 : gubitak sedimentnog transporta : utjecaj uzvodno od brane, pa do… mora !
2/3 : ekološki kontinuitet : problem prjelaza brane za životinje
3/3 : Upravljanje hidroelektrane : Kako funkcioniranje turbina ima utjecaj na biologiju rijeke
1/3 : gubitak sedimentnog transporta : utjecaj uzvodno od brane, pa do… mora !
Za bilo koju hidroelektranu treba brana da se stvara visina pada, s kojom će masa i težina vode moči aktivirati turbinu, a ta brana je uvijek prvi i najveći problem, prije upravljanja turbine.
Što je sedimentni transport ?
Rijeka je pravi sedimentni sustav, hajdemo reći skoro sedimentno « biće » : tražeći stalno ravnotežu između sedimenata koje "gubi" nizvodno tijekom erozije, i onih koje "osvaja" uzvodno od iste erozije, kako bi održala svoje obale i korito što stabilnijim : taj « promet » sedimenata se zove sedimentni transport.
Erozija na obalama : igra između gubitka i depozita Ta igra, između onog sto rijeka gubi, i ono sto ona dobije od erozije, se zove Laneova vaga :
Tijekom igre ravnoteže, rijeka stvara otoke, bogate obale, bile one pjeskovite ili šumske, rukavce, itd : Što je transport bolji i slobodniji, biološki je uvijek rijeka bogatija.
Otoci, rukavci, glavni tok, manji tokovi, obalne sume ali i otočne sume : rijeka Vosja u Albaniji je zadnja velika slobodna rijeka u Europi, i zato ima takav dobar sedimentni transport, pa je zato i rijeka bogata zivotom. !
Sedimentni utjecaj uzvodno od brane
Prokopano korito nizvodno od brane:
nizvodno od brane, rijeka će izgubiti sedimente tijekom poplava i neće više dobit nove jer su blokirani u akumulaciji: sve više i više sedimenata će biti evakuirano s korita, i korito rijeke će neumoljivo potonuti.
Na rijeci AIN u Francuskoj su građene 4 ogromne brane na gornjem toku tijekom 60ih i 70ih : te dvije slike, jedna s 1965 a druga s 2020, vam dokazuju poton korita(prosječno metar u manje od 50 godina) kao i gubitak rukavca, pjeskovitih plaza i otoka zbog gubitka sedimenta s gornjeg toka :
Ako korito rijeke potone, potonu i podzemne vode, a i sve “okolice » povezane za rijeku nestanu, ponekad presuše, vise nisu u kontaktu s vodom tijekom većih vodostaja: bare, rukavci, otoci, pjeskovite plaze: SVE nestane, rijeka postane ravan i duboki kanal:
Gubitak te razlikosti u morfologiji rijeka su ogroman gubitak za prirodu : u barama, rukavcima, otocima i plazama živi vise vrsta insekata, žaba, ptica a i riba nego na ravnoj rijeci dubokog korita:
Kulik sljepić je jedna od ptica kojima treba pjeskovitih plaza za gnijezdo
Xya Variegata, skakavac koji živi isključivo na pjeskovitim plažama zadnjih slobodnih rijeka u Europi
U barama i mirnim rukvacima, mrijeste se i živi hrpa životinja, od ptica do riba, preko insekata:
A nama, kao ljubitelji salmonida, kako može to imat utjecaj na naše drage ribe ?
Nestanak razlikosti u sedimentima vodi do smanjenja, čak i nestanka, nekih čitavih roda insekata. Jedan od najpoznatijih simptoma je nestanak grabežnih insekata, koji žive na srednjim i većim sedimentima. Bez te debljine kamena, nestane im stanište pa nestanu i oni.
Za naše salmonide je to veliki gubitak hrane, pogotovo poznatih march brown, koji se izlegnu u ranom proljeću, kad ribama treba hrane i snage nakon mrijesta. Drugih insekata aktivnih ima jako malo u to doba godine, osim njih.Nestanak svih vrsta March Browna na rijeci AIN u Francuskoj je najpoznatiji entomološki simptom gubitka sedimentnog transporta : na suhoj musici su znali biti ludi dani u trećem i četvrtom mjesecu. Zadnje march brown su viđene 2009…
Destabilizacija obala: jedan od največih ljudskih problema nizvodno od brana:
Potonuće: Korito rijeke će sve više i više destabilizirati stabilne obale: kao što smo rekli prije, rijeka će uvijek tražiti stabiliziranje svog korita, i preko destabilizacije obala koje su prije bile sačuvane, ona će pronaći sedimente koji joj nedostaju zbog brane:
Tipično kopanje obale u potonućem koritu ispod brane
.
Nekima neće biti jasno zašto je to sad problem, jer smo rekli prije da sedimentna dinamika rijeke vodi svakako do erozije obala: U PRAVU STE!
No, problem što ona, prije brane, stoljećima je “kopala” iste obale, ali i dodala istim obalama sedimenta: ljudi su znali gdje je rijeka opasna, i dokle će ona “kopat”:
potonulim koritom, neke obale koje su ODUVIJEK bile stabilne su postale nestabilne:
Zbog brana, države moraju ulagati milijune u zaštitu obala: milijuni tona betona i kamena se ulažu u stabiliziranje, naši novci se ulažu u zaštitu obala jer se hidroelektrane ništa ne pita.
Gubitak sedimentnog transporta: los utjecaj do… mora!
Rijeka uvijek vodi do mora, i tako ona vodi i svoje sedimente do njega. Ti rječni sedimenti stabiliziraju i morske obale:
zbog najvećeg broja brana u zapadnoj Europi, francuska ima ogroman deficit sedimenata na svojim plažama, i kao sto smo prije vidjeli s obalama rijeka, i more će tražiti ravnotežu kopajući svoje obale:
Tipicno kopanje obale zbog sedimentnog deficita
Ako uzmemo u obzir milijarde koje su uložene u stabiliziranje obala, bile one rječne ili morske, hidroenergija je isplativa samo onima koji je grade, a običan narod pokriva troškove razaranja.
Termalni problemi povezani za potonućem koritom: jedan od najmanje poznatih problema. To su jako rijetko poznati problemi povezani s gubitkom razlikosti u sedimentima: Otoci, rukavci, meandre i plaže imaju veliki nepoznati utjecaj na temperaturi vode. Pjeskovite obale, otoci i bare često imaju iskonsku ulogu u hlađenju rijeke: stvaraju unose hladne vode, jer se tokovi koji prolaze kroz nju hlade “tlom”:To je princip geotermalne energije.
To nam najbolje dokazuju termalne kamere korištene tijekom najtoplijih ljeta i za vrijeme najnižih vodostaja.
Dvije različite rijeke, a isti fenomen: Na toj rijeci, hlađenje vode nizvodno od otoka i plaža vodi do temperature ispod 14 stupnjeva, dok na drugim mjestima temperature kreću između 17 do 20 stupnjeva.
Na donjem toku rijeke AIN u Francuskoj, preko ljeta, bez tih hladnijih zona, salmonidi ne bi preživljavali : problem je sto zbog potopljenog korita te hladnije zone nestanu.
Sve su rijeke bile slobodne od velikih brana do prije 100tinak godina, te se našlo se salmonidnih vrsta jako daleko od izvora. Prirodno hlađenje vode za vrijeme najnižih vodostaja i tijekom najtoplijih dana je sigurno bila tajna preživljavanja salmonida.
Zbog brana smo izgubili sve te zone, tako i salmonide daleko od izvora…
Zaključak
Zagrijavanje vode, bioraznolikosti, opasnost za ljude i to skroz do morskih obala: gubitak sedimentnog transporta je jedan od ključnih problema povezan za gradnjom brane, a troškovi povezani za njim NIKAD ne plača firma koja gradi branu i zaradi na turbinama, nego države odnosno mi.
Tekst napisao: Nikola Mandić